HRVATSKO KULTURNO UMJETNIČKO PROSVJETNO DRUŠTVO
HRVATSKO KULTURNO UMJETNIČKO PROSVJETNO DRUŠTVO
HRVATSKO KULTURNO UMJETNIČKO PROSVJETNO DRUŠTVO
HRVATSKO KULTURNO UMJETNIČKO PROSVJETNO DRUŠTVO
HRVATSKO KULTURNO UMJETNIČKO PROSVJETNO DRUŠTVO

„Stanislav Preprek“

Novi Sad

Mi smo otvoreno društvo, pridružite nam se.

Pretraga

Prijava

Piše: Branimir Miroslav Cakić

 Najbolja kratka priča je „BADLOVE“ Vlaha Ercegovića iz Dubrovnika

Logo Knjizevnog klubaU uži izbor natječaja „Preprekova jesen 2017.“ HKUPD-a „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada za najbolju kratku priču na standardnom hrvatskom jeziku, žiri u sastavu: preč. Marko Kljajić, mr Pavel Domonji i dr Dragana V. Todoreskov (predsjednica) odabrao je, kako je već objavljeno, osam priča: (navedene po abecednom redu prezimena autora):

            

1. Kuća od kamika nedavno preminulog Siniše Božulića iz Novog Sada;

2. Dobar čovjek Paule Ćaćić iz Županje;

3. Bomboni sa zemlje Branke Dačević iz Novog Sada;

4. Badlove Vlaha Ercegovića iz Dubrovnika;

5. Klarine sestre Jagode Prebeg iz Rijeke;

6. Batak Ruže Silađev iz Sonte;

7. Globalno uvrtanje Branimira Miroslava iz Novog Sada i

8.  Gospođa Empirija i gospođica Teorija Slađane Varićak iz Novog Sada.

      Nakon vijećanja 4. rujna 2017. godine žiri je odlučio i o prvoj, drugoj i trećoj nagradi. Za trećeplasiranu žiri je proglasio priču Batak književnice iz Sonte Ruže Silađev, drugo mjesto zauzela je priča Bomboni sa zemlje Branke Dačević iz Novog Sada, a prvu nagradu osvojila je priča Badlove Vlaha Ercegovića iz Dubrovnika.

Smještajući svoju pripovijetku u fantastični milje, Vlaho Ercegović opisuje neobični susret u vlaku sa divovskim žoharom. Slučajni suputnik i razgovor što se vodi sa njim otvaraju se na više razina tumačenja: one u isti mah tretiraju pitanje samoće, čovjekova životna izbora i puta, istine i zablude što se nadvijaju nad nama, te paralelne percepcije i zrcanja. Uvodeći pažljivo i postupno, no nadasve efektno, lik žohara, Ercegović mu pridaje niz ljudskih osobina, no ovdje se ne radi o paraboli niti o alegoriji. Dapače, kao da pisac namjerno potencira područje između dvaju svjetova koji se sustiču, te tako draž njegovoga pripovijedanja počiva u međuprostoru – vlaku koji nije ni tamo ni ovdje. Uzbudljivost i neizvjesnost, koje autor održava do samoga konca, a donekle i ambijentalni apsurd odlikuju i visoko pozicioniraju Badlove u ovogodišnjoj nadasve ozbiljnoj konkurenciji priča i autora.

Radnja priče Bomboni sa zemlje Branke Dačević odvija se u vrijeme Drugog svjetskog rata, na području današnje Vojvodine. Miješani brakovi i isprepletani životi pripadnika različitih nacija i konfesija prije ratne pošasti na ozbiljnoj su provjeri nakon njemačke okupacije i „rješavanja“ židovskog pitanja. U nimalo humanim uvjetima odrasta djevojčica koja nastoji razumjeti svijet oko sebe i objasniti nemotivirano i iracionalno ponašanje, ponajprije bijes i mržnju, što ju zatiče u svome selu. Iako se naracija odvija u trećem licu, Bomboni sa zemlje dati su iz dječje perspektive, iz pozicije nekoga tko se ne prestaje čuditi.  

Batak Ruže Silađev također je priča koja nas vraća u prošlo stoljeće i djetinje dane što ih pripovijeda naratorka, uz uočljivu dozu sjete i nostalgije. U ovoj je priči opisan težak život seljaka nadničara, njihove obitelji, ali i djece koja se odmalena uče raditi i pomagati. Glavnu junakinju, djevojčicu Ružicu, zatičemo u dva ambijenta: u svome domu, gdje sudjeluje u kulinarskim i drugim poslovima, i u polju, gdje dolazi donijeti majci ručak. Ono što umješnoj naraciji Ruže Silađev daje posebnu draž jeste to što ona izravno donosi govor bačkih Šokaca, koji je danas u izumiranju, te i na ovaj način autorica daje nemjerljiv doprinos očuvanju jezika svoga naroda.

Kuća od kamika Siniše Božulića je mješavina standardnog jezika kojim teče pripovijest i dijalekta na kojem pričaju junaci, stanovnici otoka u Dalmaciji i njihovi rođaci koji tu dolaze iz Vojvodine. 

Dobar čovjek Paule Ćaćić, mlade autorice iz Hrvatske, priča je koja plijeni pozornost čitatelja, kako snažnom emocijom koja prožima naratorku dok se prisjeća svojih predaka, tako i osebujnim stilom kojim se pripovijeda – mješavinom standardnog jezika i kolokvijalnog govora svjstvenim njezinoj baki.

Jagoda Prebeg u Klarinim sestrama realističkim manirom i nadasve duhovito, rabeći često dijalošku formu i njome dočaravajući dinamiku odnosa između mještanki malenog hrvatskog sela, kao i njihove karaktere, uspjeva sukob unutar „sestrinstva“ podići na razinu univerzalnog.

Svojom pripovjetkom Globalno uvrtanje Branimir Miroslav Tomlekin nastavlja nizati priče koje zadiru u sferu apsurda i fantazije, što ih je započeo u prethodnom zborniku, Preprekova jesen 2016, pričama AC ljubav i Metalne mentalne veze, a koje idu u sam vrh njegovoga bogatog književnog rada. Globalno uvrtanje međutim, odlazi i korak dalje – ovoga se puta njezin narator pozicionira kao društveno angažiran, kada, uz uspjelo doziranu ironiju, sukobljava globalizaciju kao novi svjetski poredak i elemente ruralnog, koji su u iščeznuću. „Globalno selo“ ovoga autora pokušava uhvatiti korak sa svjetskim trendom, ali na način koji kod čitatelja izaziva smijeh i empatiju.

Slađana Varićak se usmjerava na dijalog dvije dame, čiji se identitet otkriva postepeno. Nizom dosjetki i replika kojima Empirija i Teorija nastoje ubjediti jedna drugu u svoje postulate, autorica se implicitno dotiče i važnih filozofskih raspri što se stoljećima vode na temu teorijskog odnosno empirijskog utjemeljenja zbilje (iz priopćenja žirija).  

Prispjele priče koje zadovoljavaju uvjete natječaja bit će tiskane u zbirci kratkih priča Preprekova jesen 2017, čija je promocija, uz bogat kulturno-umjetnički program, zakazana za 21. listopad 2017. godine u holu zgrade Banovine u Novom Sadu, s početkon u 18.00 sati, a na kojoj će nagrađeni autori čitati svoje priče.

Copyright © 2016. HKUPD Stanislav Preprek All Rights Reserved

Design by Ivan Dermanov